Croatia Project
subota, 06.05.2006.
Gornja Stubica
Reportaza od dharti@http://dhatri.blog.hr
Dvorac Oršic, Muzej seljackih buna, Gornja Stubica
Muzej je osnovan i otvoren za javnost u povodu obiljezavanja 400. godisnjice velike Seljacke bune iz 1573. godine. Smjesten je u baroknom dvorcu obitelji Orsic iz 18. stoljeca. Na mjestu srednjovjekovne utvrde dao ga je sagraditi Krsto Orsic, pripadnik stare hrvatske plemicke obitelji i njegova bogata supruga Josipa, rodena Zichyi.
Dvorac je sagraden 1756. godine, sto je zabiljezeno i na ulaznom portalu dvorca, gdje se ranije nalazio i obiteljski grb.
Tlocrt je u obliku slova L, a trece krilo nekada se nastavljalo na stariji kastel. U 19. stoljecu, nakon velikog potresa, dvorcu je dodan klasicisticki trijem s timpanom i dorskim stupovima.
U dvorcu je sacuvana kapela s iluzionistickim freskama, alegorijskim prikazom cetiriju kontinenata i oslikani barokni oltar s prizorima iz zivota svetog Franje Ksaverskoga, koji pripadaju u sam vrh baroknog slikarstva i pripisuju se poznatome majstoru Antonu Lerhingeru.
Posljednji Orsici dvorac su napustili 1924. godine. Neko vrijeme u dvorcu se nalazila osnovna skola, a njime se koristila i seljacka zadruga. Krajem sezdesetih i pocetkom sedamdesetih godina 20. stoljeca dvorac je potpuno obnovljen i u njega je smjesten Muzej seljackih buna.
Uokolo dvorca oblikovan je parterni dekorativni vrt, a okolni je prostor pejzazni perivoj s domacim i egzoticnim biljnim vrstama.
Dvorac Orsic
Galantno stoljece i grofovi Orsic
16. i 17. stoljecu
Hrvatski narodni preporod
Etnografska zbirka
Spomenik Seljackoj buni i Matiji Gupcu, Gornja Stubica
Ambroz Matija Gubec (umro 15. veljace 1573.) je bio hrvatski seljak i voda seljacke bune u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija.
Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vodu. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujuci voda, pa je odmah nakon smrti usao u legendu.
Vodio je seljacku vojsku u presudnoj bitki protiv plemica kod Stubickih Toplica 9. veljace 1573. Nakon sto su seljaci porazeni, Gubec je uhvacen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljace, a prema legendi je javno mucen na Markovu trgu tako sto je prisiljen da nosi krunu od usijanog zeljeza (kao "seljacki kralj"), a zatim je rascetvoren.
Kazu da je Matija Gubec do danasnjeg vremena ostao najveci narodni junak Hrvata. Posebno je slavljen zbog ideoloskih razloga za vrijeme komunizma, pa je tada podignut i njegov spomenik u Gornjoj Stubici, ciji je autor Antun Augustincic.
posted @ 10:56
| (1) komentiraj |
Isprintaj |
# | Komentari On/Off
Poluspilja Husnjakovo, Krapina
Reportaza od dharti@http://dhatri.blog.hr
Popularan krapinski pracovjek ili "dedek Kajbumščak", znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je 1899. godine kada su zapocela geoloska i paleontoloska istrazivanja na Husnjakovom brdu u Krapini.
Iskapanja su trajala sest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovica-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa.
Poluspilja u Krapini ubrzo se uvrstila u znanstvene lokalitete svijeta kao bogatofosilno nalaziste na kojem je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog covjeka. U naslagama spilje, visine oko osam metara, nadeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju fosilnim ostacima vise desetaka individua razlicitog spola i zivotne dobi od 2 do 40 godina.
Nadeni su i brojni fosilni ostaci spiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih zivotinja. Starost lokaliteta odgovara vremenu od prije 130 000 godina.
Poluspilja Husnjakovo u Krapini, gdje je Dr. Dragutin Gorjanovic Kramberger otkrio krapinskog pracovjeka
http://www.krapina.com/neandertals/nal11.htm
Muzej krapinskog pracovjeka
Kostur medvjeda
U sumi
posted @ 10:44
| (0) komentiraj |
Isprintaj |
# | Komentari On/Off
Krapina
Reportaza od dharti@http://dhatri.blog.hr
Legenda o Cehu, Lehu, Mehu i sestri Vilini
U doba rimske vladavine, u Hrvatskoj je zivjelo slavensko pleme, a njihov knez se zvao Hrvat. Centar knezevine bio je grad Krapina. Kneza naslijede sinovi Ceh, Leh i Meh i kci Vilina. Da bi se oslobodili rimske vladavine braca pocnu pripremati ustanak. Njihove borbene planove izdala je sestra Vilina rimskom vojskovodi s kojim je tajno ljubovala. Braca ga pogube, a sestra pobjegne u spilju nedaleko od Krapine. Tamo su svoju imenjakinju prihvatile vile, a Vilina kod njih rodi dijete. Kad su braca bila u lovu, ugledali su je ispred spilje i za kaznu, zbog izdaje, uzidali je u kulu grada. Dijete je ostalo samo u spilji u koju je utrcao divlji vo. Dignuo je dijete rogovima i pojurio podzemnim putovima, te ga izbacio na drugoj strani. Tu ga je nasao neki putnik i sahranio ga, a to se mjesto od onog vremena naziva Lepoglava, po lijepoj glavi djeteta.
Rimljani odlucise osvetiti ubojstvo svog vojskovode i pokoriti pobunjeni narod. Braca se nisu mogla suprostaviti nadmocnoj vojnoj sili pa su napustili ovaj kraj i otisli su na sjever gdje su osnovali tri drzave: Ceh Cesku, Leh Poljsku i Meh Rusiju.
Kao spomen na popularnu legendu, krapinski su keramicari izradili trodjelnu posudu- tri spojena vrcica- koja simbolizira jedinstvo svih Slavena. Iz takvih je posuda gost bio pocascen vinom kad je prvi put dosao u kucu.
U sacuvanim pisanim dokumentima utvrdeni grad Krapina prvi se put spominje 1193.godine.
Zupanija Krapinska (Comitatus crappinensis) spominje se vec u povelji Herceg Bele 1222.g. gdje se imenuje Petar, knez iz Krapine glavom hrvatske plemenske zupe. Tri godine kasnije u Krapini stoluje hrvatsko-ugarski kralj Bela IV Arpadovic i vodi razgovore, s biskupima splitskim i krbavskim, o juznim granicama Hrvatske. U vrijeme najtezih turskih navala na Hrvatsku, u krapinskoj je utvrdi, danas Stari grad, odrzano pet hrvatskih Sabora.
Stari grad
Krapina je kroz povijest cesto mijenjala svoje vlasnike. Najstariji bijahu hrvatski i ugarski kraljevi, a znacajni gospodari, koji su vlasnistvo nad Krapinom stjecali kupnjom, zenidbama ili darivanjem, bili su knezevi Celjski, obitelji Keglevic i Draskovic, a posljednji gospodari grada bile su obitelji Lichtenberg i Ottenfels.
Arheoloskim iskapanjima na prostoru Staroga grada, koja su zapocela tijekom 1994., otkriveni su brojni pokretni nalazi koji dokazuju postojanje naselja i kulture broncanog doba ( prije oko 3500 godina). Otkrivanjem tlocrta sakralnog objekta dvorske kapele Sv. Trojstva, o kojoj se zna iz dokumenata iz 1225. dokazuje se da je Krapina kraljevski grad.
posted @ 10:34
| (0) komentiraj |
Isprintaj |
# | Komentari On/Off